
Firefox 3.5
Upravo se pojavila najnovija verzija Firefox čitača sa oznakom 3.5. Ovo su neke od prednosti novog Firefoxa:
Firefox 3.5 is based on the Gecko 1.9.1 rendering platform, which has been under development for the past year. Firefox 3.5 offers many changes over the previous version, supporting new web technologies, improving performance and ease of use. Some of the notable features are:
- Available in more than 70 languages. (Get your local version!)
- Support for the HTML5 <video> and <audio> elements including native support for Ogg Theora encoded video and Vorbis encoded audio. (Try it here!)
- Improved tools for controlling your private data, including a Private Browsing Mode.
- Better web application performance using the new TraceMonkey JavaScript engine.
- The ability to share your location with websites using Location Aware Browsing. (Try it here!)
- Support for native JSON, and web worker threads.
- Improvements to the Gecko layout engine, including speculative parsing for faster content rendering.
- Support for new web technologies such as: downloadable fonts, CSS media queries, new transformations and properties, JavaScript query selectors, HTML5 local storage and offline application storage, <canvas> text, ICC profiles, and SVG transforms.
Developers can find out about all the changes and new features at the Mozilla Developer Center.
Najnoviju verziju možete da skinete sa adrese www.getfirefox.com
Dobit neizvesna, šteta nesaglediva
Ovo je jedan od članaka koji na najbolji način opisuje položaj nas honoraraca u današnjoj Srbiji. Umesto da se porezi za naš način posla smanje na razumnu meru, oni su toliko visoki da su zaista neizdrživi. Ceo članak kao i komentare možete da pročitate na ovoj adresi - http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Dobit-neizvesna-shteta-nesaglediva.sr.html
Umesto da postepeno smanjuje dažbine na autorske honorare i stimuliše umetničko stvaralaštvo i novinarstvo, naša vlada se sistematski bavi uništavanjem svake slobodne autorske delatnosti.
U 19. veku, u razvijenim industrijskim zemljama Zapadne Evrope takozvani „rad na komad”, odnosno rad po učinku,smatran je najsurovijim vidom izrabljivanja radnika. Napori sindikalnog pokreta bili su usmereni upravo na ukidanje te kategorije rada. A mi se danas u Srbiji suočavamo s poraznom činjenicom da Ministarstvo finansija traži postepeno povećanje poreza na autorske honorare i izjednačavanje finansijskih opterećenja po autorskom ugovoru i ugovoru o delu, koji je poreski opterećen isto kao plate stalno zaposlenih lica. Drugim rečima, Ministarstvo želi da, u poreskom smislu, izjednači rad u stalnom radnom odnosu i honorarni rad.
Čini se da nadležni u vladi nisu svesni elementarne i, reklo bi se, očigledne razlike između te dve vrste rada. Naime, autorski rad je upravo onaj isti „rad na komad” koji je bio povod za sukobe između sindikata i poslodavaca i koji je na kraju zaista i ukinut u razvijenim zemljama. Međutim, pošto u sferi umetničkog i novinarskog stvaralaštva nije moguće ukinuti kategoriju autorskog rada, davno je smišljeno rešenje da se nepovoljni uslovi koji proističu iz autorskog rada ublaže stimulativnom poreskom politikom. Tako je kod nas u vreme omraženog komunizma autorski rad bio potpuno oslobođen poreza, a u kapitalističkim zemljama i dalje je stimulisan na razne načine.